Opet ponavljamo slično pitanje sa početka, koliko proteina može naše tijelo da iskoristi u svrhu sinteze mišićnih konktraktilnih proteina ?

Kao prvo, svi znamo da je tjelesna rezerva ugljenih hidrata – glikogen, masnih kiselina – masno tkivo( salo), ali šta je sa proteinima ?

Glavni depo amino kiselina u ljudskom tijelu, tj. zlatna proteinska rezerva su mišićni proteini.

Upoznajmo se sada sa terminom PROTEINSKI PROMET.

PROTEINSKI PROMET = PROTEINSKA SINTEZA( anabolizam) – PROTEINSKA RAZGRADNJA(katabolizam)

PROTEINSKI PROMET može biti pozitivan, dakle, sinteza( stvaranje) proteina dominira nad razgradnjom proteina, i negativan, dakle, obratan proces dominacije procesa razradnje proteina.

Cilj ishrane svakoga ko želi povećanje mišićne mase na račun mišićnih proteina je svakako pozitivni proteinski promet. Čim je proteinski promet pozitivan, tijelo „ne napada“ svoje rezerve amino kiselina u mišićima, dakle stvaraju se preduslovi za mišićnu izgradnju, anabolizam. Pa otuda i određivanje dnevne potrebe za proteinima u skladu sa stepenom aktivnosti.

Da, naše tijelo pored potreba za vitaminima i mineralima ima potrebe i za makronutrijentima, tj. proteinima.

Dnevne potrebe za proteinima u gramima po kilogramu tjelesne težine:

Neaktivne odrasle osobe  0,79
Odrasli rekreativni sportisti  2,09
Odrasli sportisti takmičari  3,08
Odrasli takmičari, izgradnja mišićne mase  4,40
Sportisti na dijeti  2,20
Sportisti tinejdžeri  2,20

Moramo istaći i činjenicu da dobar odnos ugljikohidata, proteina i masti, ima bitnu funkciju stvaranjem kalorijskog suficita( kalorijski višak) koji je osnovni preduslov za mišićni anabolizam( pozitivan azotni bilans).