Najnovije

  • Puls kao važan zdravstveni i sportski pokazatelj

    6. Aprila 2018.

    Bilo da ste aktivan sportaš ili rekreativac postoje određeni signali koje nam šalje naše tijelo, a koje bi trebalo da razumijemo te da se ponašamo u skladu sa onim što nam oni poručuju. Čak i da niste fizički aktivna osoba, što se nadam da nije slučaj, ovaj članak vam može koristiti. Informacije koje ću podijeliti…

  • Visokoproteinska ishrana – kratki vodič

    16. Novembra 2016.

    Kada je riječ o važnim makronutrijentima teško da možete naći korisniji nutrijent od proteina i to je tako sa razlogom. Protein osim što pomaže u održavanju i izgradnji mišićnog tkiva, također je esencijalan za zdravlje i funkciju ćelija. (više…)

  • Banja Luka BJJ Open Championship 2016: 19 medalja za Bosnae Team United Pound for Pound team

    7. Novembra 2016.

    Proteklog vikenda Banja Luka je bila domaćin otvorenog prvenstva u u brazilskoj jiu jitsi. Radi se o turniru koji se održao po prvi put u ovom gradu i to u organizaciji Sportskog saveza FENIX iz Banja Luke. Domaćin se pobrinuo da organizacija bude na besprijekornom nivou, zbog čega se nadamo da će ovaj turnir postati…

  • Strength war: Bodybuilder vs Jiu-Jitsu

    1. Novembra 2016.

    U novoj epizodi strength war vidjet ćete okršaj klasičnog bodibildera (NABBA bodybuilder Matt Smedley) i praktikanta brazilske jiu jitse J.T. Tenacitya. Takmičenje će se odraditi u obje discipline po tri vježbe u svakoj. U videu ispod pogledajte ko je izašao kao pobjednik. :) (više…)

Low carb vs. high carb ishrana za sportaše – Firas Zahabi

0

Pogledajte odličan video u kojem Firas Zahabi obrazlaže svoje mišljenje o ishrani, te šta je bolje low carb (nizak unos ugljiko hidrata) ili high carb (visok unos ugljikohidrata). Firas Zahabi je inače jedan od trenera u Tristar Gymu, a koja je napravila brojne UFC borce, među kojima je i bivši prvak u velter kategoriji Georges St-Pierre.

Istina o unosu proteina za vježbače, sportaše i borce

0

Protein je vjerovatno jedan od najtraženijih i najcjenjenijih nutrijenata u ishrani sportaša i boraca, ali opet je njegov unos najčešće pogrešno shvaćen. Aminokiseline su gradivni blokovi proteina i kada se unose kroz ishranu, razlažu se tokom probave, ulaze u naš krvotok na kraju se ugrađuju u protein u našem organizmu (kao što je prikazano na slici ispod).

Kratke činjenice o mastima

0

Tema masti u ishrani je dugo vremena predmet debate koja izaziva burne reakcije zastupnika dvije strane, onih koji smatraju da treba unositi manje masti i onih koji se ne slažu sa tom konstatacijom. Dok postoje neka nova otkrića u naučnoj literature kada su u pitanju masti, ipak postoje određene činjenice o mastima koje su nepobitna istina i obje strane ove debate će si učiniti uslugu ako te principe dobro savladaju:

Evo šta jedna čaša vode više može uraditi za vaše tijelo

0

Može vam zvučati čudno, ali voda zaista može imati ljekovita svojstva. Također za ljude koji žele smršati, voda može biti “ magična pilula” koju traže. Pročitajte šta se može dogoditi vašem tijelo tako što ćete samo dodati jednu dodatnu čašu vode vašem dnevno unosu.

Evo zašto ste stalno gladni

0

Vrlo često neuobičajeno veliki apetit može biti znak zdravstvenih problema, ali također mogu postojati i neki drugi razlozi zašto ne možete prestati da jedete. Nutricionista Shona Wilkinson objašnjava zašto pojedine osobe konstantno osjećaju glad.

1-2-3 pravilo za određivanje odnosa makronutrijenata u ishrani

0

Nakon što ste u prethodnom članku naučili kako izračunati svoj odgovarajući dnevni unos (potrošnju) kalorija, sljedeći korak je određivanje specifičnog odnosa nutrijenata. Za najveći broj ljudi, dobar početni odnos predstavlja tzv. „pravilo 1-2-3“. U skladu sa njim, preporučeni odnos čini otprilike 1 dio masnoće, 2 dijela proteina i 3 dijela ugljenih hidrata. Kao što je rečeno, najveći broj vježbača koji treniraju sa opterećenjem ili vježbaju sa ciljem gubitka masnog tkiva imat će inicijalne koristi od ovakve kompozicije ishrane. Niz autora, počev od Dana Duchainea do Fredericka Hatfielda snažno preporučuju upravo ovaj odnos kao temelj za sve kasnije modifikacije. Za široku populaciju koja nema velike sportske aspiracije, ovaj princip je takođe sjajno polazište na osnovu koga slijede sva naknadna dotjerivanja i upravljanje odnosom nutrijenata. Postoje dva metoda određivanja odnosa nutrijenata zasnovana na pravilu 1-2-3.

METODA 1

Uzimajući u obzir odnos nutrijenata 1-2-3, zaključujemo da 1 dio masti plus 2 dijela proteina plus 3 dijela ugljenih hidrata daju 6 ukupnih dijelova. Na primjeru dnevne potrebe od 2700 kalorija, podjelom na 6 dijelova dobijamo 450 kalorija po dijelu (2700/6=450). Znajući da jedan dio sadrži 450 kalorija, možemo da izračunamo dnevni iznos kalorija po nutrijentima:

Masnoće: 1 dio x 450 = 450 kalorija iz masnoća

Proteini: 2 dijela x 450 = 900 kalorija iz proteina

Ugljeni hidrati: 3 dijela x 450 = 1350 kalorija iz ugljenih hidrata

Imajući na umu da 1 gram masnoća sadrži 9 kalorija, a 1 gram proteina i ugljenih hidrata po 4 kalorije, jednostavno ćemo dnevni iznos kalorija po nutrijentima podijeliti sa kalorijskom vrijednošću nutrijenata:

Kalorije iz masnoća: 450/9 = 50 grama masnoća

Kalorije iz proteina: 900/4 = 225 grama proteina

Kalorije iz ugljenih hidrata: 1350/4 = 337 grama ugljenih hidrata

METODA 2

Modifikovano pravilo 1-2-3 zasniva se prvenstveno na unosu proteina, na osnovu kojeg slijedi dalje određivanje količine masnoća i ugljenih hidrata. Polazište za ovu metodu su podaci zasnovani na novim istraživanjima, koji potvrđuju potrebu unosa većih količina proteina za aktivne sportiste.

Dnevne potrebe za proteinima u gramima po kilogramu tjelesne težine:

  • Neaktivne odrasle osobe 0.79
  • Odrasli rekreativni sportisti 2.09
  • Odrasli sportisti takmičari 3.08
  • Odrasli, izgradnja mišićne mase 4.40
  • Sportisti na dijeti 2.20
  • Sportisti tinejdžeri 2.20

Proteini

Pretpostavimo da ste odrastao aktivan sportista, da se takmičite, i da težite 90 kilograma. Znajući da 1 gram proteina daje 4 kalorije, i uzimajući u obzir faktor 3.08 iz prethodne tabele, računica je sljedeća:

Primjer: Aktivni sportista, 90 kilograma

3.08 x 90 = 277 grama proteina dnevno

277 grama x 4 kalorije po gramu = 1108 kalorija iz proteina

Masnoće

Uzimajući u obzir pravilo 1-2-3, iznos kalorija iz masnoća trebalo bi da bude dvostruko manji od iznosa iz proteina:

Primjer: Aktivni sportista, 90 kilograma

1108/2 = 554 kalorije iz masnoća

554 kalorija / 9 kalorija po gramu = 61 gram masnoća dnevno

Ugljeni hidrati

Ostaje da odredimo iznos kalorija iz jedinog preostalog izvora – ugljenih hidrata. To je izuzetno jednostavno: iznos kalorija iz ugljenih hidrata predstavlja prosti zbir iznosa kalorija iz proteina i masnoća:

Primjer: Aktivni sportista, 90 kilograma

1108 kalorija iz proteina + 554 kalorije iz masnoća = 1662 kalorije iz ugljenih hidrata

1662 kalorije / 4 kalorije po gramu = 415 grama ugljenih hidrata dnevno

Bilo da koristite Metodu 1 ili 2 pravila 1-2-3 ono je, kako smo rekli, odličan početni korak u izradi plana ishrane za većinu ljudi. Većini ljudi će, po pravilu, s obzirom na njihove prosječne zahtjeve i očekivanja dostizanja zadovoljavajuće forme, pravilo 1-2-3 biti i sasvim dovoljno.

Ipak, za dalje specifičnije namjene, za podsticanje rasta mišića ili gubitka masnoća, kao i istovremenu manipulaciju sa oba procesa, neophodne su znatne modifikacije ovog pravila. Ali, to je već tema za sebe, i za neki drugi članak.

Izvor: xtnsity.com, piše Momir Iseni.

Anketa

Kako vam se dopada novi workout.ba logo?

  • Odličan je. (50%, 9 Votes)
  • Volio/la bih majicu sa takvim logom. (28%, 5 Votes)
  • Može proći. (11%, 2 Votes)
  • Ne sviđa mi se. (11%, 2 Votes)

Ukupno glasača: 18

Loading ... Loading ...
PIK

Motivirajući citati

“Za dvadeset godina, bit ćete više razočarani stvarima koje niste učinili nego onima koje jeste. Zato isplovite iz sigurne luke. Istražujte. Sanjajte. Otkrijte.”

— Mark Tven
error: Sadržaj je zaštićen od kopiranja.