Svi mi želimo da budemo srećni.

Ali da li postoji nešto što možemo da uradimo da bismo bili češće srećni? Ili barem da smanjimo vjerovatnoću da nećemo biti tužni i depresivni?

Ne postoji jedan savršeni odgovor, ali istraživanja polako počinju da otkrivaju nevjerovatnu povezanost naših fizičkih akcija sa mentalnim zdravljem. U stvari, veoma je vjerovatno da to šta radite utiče na to kako se osjećate. Na primjer, pogledajmo vezu između vježbanja i depresije.

Kako izaći na kraj sa depresijom: Vježbanje vs Lijekovi

James Blumenthal je neuronaučnik sa Univerziteta Duke koji se specijalizovao u oblasti depresije. Jedan od njegovih čuvenih eksperimenata je objavljen u  Journal of Biobehavioral Medicine. On je u njemu okupio 156 odraslih ljudi koji boluju od blage do umjerene depresije. Pacijente je podjelio u 3 grupe:

  1. Grupa je bila lječena antidepresivom “sertraline”. Sertalin u trgovini je poznat kao Zoloft i Lustral. U Americi tokom 2011 preko 37 miliona recepata je prepisano za razna stanja, uključujući jaka depresivna stanja, opsesivno-kompulsivni poeremaćaj, panične napade i anksioznost.
  2. Grupa je kombinovala lijekove i vježbanje. Ista doza lijeka kao i Grupa 1, ali uz vježbanje 3x sedmično po 45 minuta. Pratili su isti trening program kao Grupa 3.
  3. Grupa je koristila samo trening program. 3 puta sedmično po 45 minuta. Vježbanje se sastojalo od 10 minuta zagrijavanja, 30 minuta hodanja ili džogiranja na pulsu od 80-90% i hlađenje 5 minuta.

Evo šta se desilo:

Svaki pacijent je bio pod tretmanom 16 sedmica uz superviziju istraživača i profesionalca (ljekara). Na kraju tretmana istraživači su uvidjeli da su sva tri tretmana dala podjednake rezultate.

Tretman depresije vježbanjem je bio efektivan kao i uzimanje lijekova i obrnuto. Kombinovanje tretmana nije dalo poboljšanja niti je odmoglo.

No onda su istraživači odlučili da prate dugoročni progres svakog pacijenta i tu stvari postaju interesantne….

Vježbanje i Depresija: Dugoročni efekat

Poslije 16 sedmica tretmana 83 pacijenta (iz svih grupa) bilo je bez depresivnih stanja. Odlučeno je da ovi ljudi nastave sljedećih 6 mjeseci bez tretmana profesionalaca. Pacijentima je rečeno da nastave sa njihovim tretmanom po svojoj želji ili da probaju nešto sasvim novo.

Kada su istraživači došli nakon 6 meseci kod ovih ljudi ovo su pronašli:

  • U grupi koja se liječila lijekovima, 38% njih se vratilo u depresiju
  • U grupi koja je uzimala lijekove i vježbala, 31% se vratilo u depresiju
  • U grupi koja je samo vježbala, samo 8% ljudi se vratilo u depresiju.

Ovo su rezultati istraživanja na grafikonu

Šta je načinilo razliku?

Zašto je vježbanje bolje od lijekova?

Dr. Blumenthal i kolege opisuju razliku ovako…

Jedan od pozitivnih psiholoških koristi sistemskog pristupa vježbanju jeste razvoj osećaja ličnog majstorstva i samopoštovanja (self-regard), za koje vjerujemo da igra ulogu kod depresije.

Drugim riječima, vježbanje potvrđuje novi identitet o sebi. Ono mijenja uvjerenje o tome kakav ste vi tip osobe i dokazuje vam da možete postati bolji.

Ova filozofija se skroz slaže sa našim fokusom u zajednici o navikama na bazi identiteta. Nema veze da li se borimo sa depresijom, radimo na gubitku kilograma ili nešto treće. Identitet – uvjerenje kakav smo tip osobe diktira koliko ćemo daleko otići u bilo kojem nahođenju.

I nije da lijekovi ne rade posao. Oni rade. Ali vježbanje čini ono što lijekovi ne mogu. Dokazuje nam novi identitet. Svaki put kada završiš trening, dobijaš potvrdu da možeš i izgrađuješ samopouzdanje. Kumulativan efekat ovih malih pobjeda je ogroman.

Drugim riječima, pacijenti koji su samo koristili lijekove imaju sljedeće misli…

Umjesto da povjeruju “Bio sam odlučan i radio sam naporno trening program; nije bilo lako, ali sam uspio da pobjedim depresiju”, pacijenti bi mogli da pomisle “Uzeo sam antidepresive i bilo mi je bolje”.

Djeluje nebitno, ali samo mala promjena u osnaživanju je ogromna. Novi identitet te nosi do uspjeha:

  • Ako vjeruješ da si osoba koja ne propušta treninge, onda ćeš postati fit i bićeš u formi.
  • Ako vjeruješ da si osoba koja prevazilazi nesigurnosti, uspjećeš i onda kada bude bilo izazova.
  • Ako vjeruješ da si osoba koja stavlja druge na prvo mesto, tvoj život ćeš staviti u službu dobrog za druge.

Šta god, tvoj identitet je uslov za tvoj dugoročni uspjeh. I zato lijekovi nisu tako sjajni. Oni liječe simptome, ali ne izgrađuju tvoj identitet.

Smanji rizik od depresije za pola

Prolazeći kroz podatke istraživači su uvidjeli da svakih 50 minuta vježbanja tokom sedmice smanjuje rizik od depresije za 50%.

  • Drugim riječima, ako ste totalno neaktivni danas, 1h šetnje sedmično smanjuje šansu od depresije upola.
  • Isto važi i ako redovno vježbate npr. 5 sati. Vježbajte 6h sedmično i smanjit ćete rizik za 50%.

Kako možete iskoristiti ovo za vaš život?

Ako se borite sa depresijom, biće vam lako da stavite u praksu ovaj članak. Ako znate nekog kome ovo može biti od pomoći, pošaljite mu.

No i da nemate depresiju, principi ovog istraživanja su korisni za bilo koji cilj koji želite da ostvarite.

Izaberite dnevni ritual (naviku) koja će vam pomoći da ojačate vaš osjećaj vrijednosti. Na primjer možete početi sa meditacijom, vežbanjem, pisanjem ili umjetnošću.

Šta god da izaberete, izaberite ga sada, krenite malim koracima i počnite da dokazujete sebi da možete postati osoba koja želite da budete. Male navike, kada se ponavljaju konstantno, mogu da znače razliku između uspjeha i neuspjeha, samopuzdanja ili sumnje i kao što smo vidjeli, sreće i depersije.

Izvor: trcanje.rs