Svi smo svjesni činjenice da razne vrste tjelesne aktivnosti imaju pozitivan uticaj na ljudsko tijelo. Jedna od tih aktivnosti je i bodybuilding koji spada u kategoriju tjelesnih vježbi koja jača skeletne mišiće, povećava izdržljivost i otpornost tijela i doprinosi cjelokupnom izgledu ljudskog tijela.

Danas se ljudi sve više odaljuju od tjelesne aktivnosti. Razlog tome je i moderni brzi život pod čiji uticaj i sami padamo. Za transport koristimo automobile i autobuse umjesto da idemo pješice. Razno-razne mašine nam pomažu u svakodnevnim kućanskim poslovima. Sate provodimo pred računarima, i ovo su glavni razlozi zašto nam je nivo tjelesne aktivnosti sveden na minimum.

Svaki pojedinac ima razvijeno tijelo u određenoj mjeri, a to određuju neki prirodni faktori kao što su genetika, spol i aktivnost hormona u organizmu. Ali pored ovih prirodnih faktora na koje čovjek ne može utjecati, postoje i drugi faktori na koje čovjek može utjecati svojom voljom, npr: količina i intenzitet tjelesne aktivnosti, sistem prehrane, životni uvjeti i sl.

Mišići u organizmu zauzimaju 40% mase tijela, a u njihovom sastavu se nalazi najviše vode (75%), pored vode tu ima još i nekih proteinskih niti kao što su aktin i miozin (20%) a ostalih 5% zauzimaju kalij, magnezij, fosfati, mitohondriji i enzimi.

S vremena na vrijeme primijetimo da su mišići nogu, ruku ili prsa kod nekoga znatno izraženiji nego prije. Ako se pitamo kako je došlo do rasta mišića onda je odgovor zasigurno taj da je došlo do mišićne hipertrofije. Šta je to mišićna hipertrofija? To je stanje u kojem mišić raste nakon intenzivnog treninga, a posebno nakon treninga sa opterećenjem-a takav je ustvari bodybuilding. Kada mišić hipertrofira, dolazi do porasta poprečnog presjeka i dužine mišićnih vlakana i to je ono što čini mišiće ljudskog tijela većima.

Također, prilikom treninga se dešava još jedna pojava, ali u mnogo manjem omjeru od hipertrofije, a riječ je o hiperplaziji. To je pojava kada se mišićna vlakna tokom treninga i nakon treninga linearno razdvajaju i na taj način povećavaju svoj broj, i to u cjelokupnoj slici doprinosi povećanju mišićne mase.

Neophodno je spomenuti još jedan termin a to je atrofija mišića. Atrofija mišića je suprotan proces hipertrofiji. Neki ljudi koji ne vode računa o svom zdravlju skoro pa i ne koriste svoje mišiće, ili ako ih koriste to je u malim količinama. Nedostatak tjelesne aktivnosti i rijetko kretanje čovjeka može čak dovesti i do smanjenja njegove već postojeće mišićne mase. Taj proces smanjenja mišićne mase se naziva atrofija mišića.

Mnogi ljudi uopće ne razmišljaju o tome da je i srce mišić koji se vježbom može ojačati. Pravilan trening ostalih mišića u tijelu će ujedno ojačati i srce tako što će mišićno tkivo srca učiniti jačim i otpornijim. Zadatak srca je da pumpa krv i tako je šalje određenim putevima da kruži organizmom. Uticajem vježbe jačamo također i srčani mišić koji je u jednom ciklusu u mogućnosti da pumpa više mililitara krvi kod ljudi koji treniraju nego kod onih koji ne treniraju. Srce također hipertrofira kao i skeletni mišići, i jačanjem srca možemo znatno i pozitivno utjecati na ispumpavanje krvi iz srca, pa čak i do 50%.

 Postoje razlike između normalnog srca i tzv. ‘sportskog’ srca (tj. srce kod osobe koja se bavi sportom) a evo i nekih:

 -Sportsko srce ima veću mišićnu masu. Srčani mišić se kao i ostali mišići razvija redovnim vježbanjem

-Sportsko srce ima manji broj otkucaja u minuti kada miruje i kada je aktivno

-Sportsko srce ima više snage. Kako se smanjuje broj otkucaja, povećava se količina krvi istisnuta pri jednom otkucaju.

-Sportsko srce ima šire krvne žile. Žile se šire kako bi omogućile veći protok krvi.

 

Sa sigurnošću možemo reći da tjelesno vježbanje je pozitivan faktor koji utječe na krv, jer se vježbanjem povećava broj krvnih ćelija i te ćelije primaju više kisika koji im je neophodan za stvaranje eritrocita. Također se povećava i nivo CO2 u krvi, a volumen krvne plazme se smanjuje.

Što se tiče sistema disanja i njegovog centralnog organa (pluća), također postoje velike razlike između ljudi koji se bave nekom fizičkom aktivnošću i onih koji to ne upražnjavaju. Vježbanjem se može utjecati na povećanje kapaciteta pluća, a za dokaz uzmimo to da najveća količina kisika koju organizam može primiti u jednoj minuti kod sportaša je iznad 80 ml/kg/min, a kod ljudi koji se ne bave sportom ta vrijednost je niža čak i do 10-20 ml/kg/min.

Vježbanje je odličan način za borbu protiv stresa. Može nam pomoći zadržati željenu tjelesnu težinu, ali, što je još važnije, snizit će rizik od razvoja hroničnih bolesti. Čak i malo fizičke aktivnost može smanjiti rizik od razvoja hroničnih bolesti do 50%, srčanih bolesti, moždanih udara, nekih vrsta raka i dijabetesa tipa dva. Također može smanjiti rizik od prerane smrti za oko 20% do 30%.

Iz svega navedenog sve što možemo zaključiti jeste da bodybuilding može imati jedino pozitivan utjecaj na organizam ako se propisno upražnjava. Bodybuildingom jačamo mišiće, a samim tim bivamo otporniji na eventualne ozljede. Bodybuildingom doprinosimo ljepšem izgledu tijela, a to nas čini zadovoljnim samim sobom i zadovoljava nas na psihološkoj bazi.

 Ukratko koristi od tjelesne aktivnosti možemo svrstati u sljedeće:

-Poboljšano zdravstveno stanje

-Povećan nivo energije

-Jačanje kosti i mišića

-Jačanje imuniteta

-Smanjen rizik od određenih bolesti

-Smanjenje stresa

-Oblikovanje tijela

-Postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine