Danas kada hata joga postaje sve popularnija, ne možemo a da ne primjetimo sve veći i širi spektar njene zastupljenosti u sportu, fitness i wellnes centrima, rehabilitacionim centrima, kao i već sad mnogim zdravstvenim ustanovama. Odnedavno se kod nas joga terapija koristi i kao zvaničan metod terapije u domovima zdravlja, sa dozvolom Ministarstva zdravlja. Ona je sve više zastupljena i u redovnim treninzima vrhunskih sportista, i u svijetu i kod nas. Posebno je koriste maratonci i ultramaratonci, trkači na ekstremne distance, upravo zato što takve discipline zahtijevaju ne samo fizički trening, nego i mentalnu i duhovnu uravnoteženost i istrajnost. Prema pisanju časopisa Joga i fitnes, i vrhunski teniser Novak Đoković koristio je vježbe joge, relaksacije i meditacije da poboljša svoje sportske rezultate.

slika1

Joga i trčanje veoma su korisni kao kombinovani sportovi. Pravilno izvođenje joga vježbi obogaćuje naše treninge trčanja, prvenstveno aktivirajući i istežući grupe mišića koje su bile zapostavljene.

Ostale prednosti joge su povećanje fleksibilnosti i snage, ravnoteža, produbljeno disanje kao i veći kapacitet pluća, smanjen krvni pritisak i nivo holesterola, poboljšana VO2 maksimum, obezbjeđivanje prevencije od povreda i druge, brojne dobrobiti.

Štaviše, uz pomoć joge oplemenjujemo naše fizičko i psihičko biće i uspjevamo da se uspješno uskladimo sa sredinom u kojoj živimo.

Joga uravnotežuje nervni sistem

Hata joga se sastoji od izvođenja određenih položaja tijela (asana), tehnika disanja (pranajame) i duboke relaksacije (joga nidre). Joga vježbama angažujemo maksimalan broj mišićnih grupa koje pokreću unutrašnje i spoljašnje dijelove tijela.

U joga asani, dok se zadržavamo u tom položaj, dopuštamo da se organizam adaptira i maksimalno iskoristi sve prednosti koje taj položaj nudi. Takođe, smanjuju se hormoni stresa i uravnotežuju endokrini i nervni sistem.

Tehnike disanja nam kod trčanja pomažu da ostvarimo veći dotok kiseonika i povećavanje kapaciteta pluća.

Duboka relaksacija ima za cilj da nas prožme većim dinamizmom, kao i većom sposobnošću da se uskladimo sa okolinom i propratimo kolektivni životni tok. Rezultati koje pritom postižemo u trčanju mogu biti izvanredni.

Prevazilaženje napetosti

Ako smo u stanju gdje su nam mišići napeti, ograničenog opsega djelovanja, ako osjećamo hroničan bol, naše tijelo zahtijeva više energije za sve aktivnosti, što uključuje i trčanje.

Uz pomoć duboke relaksacije, sažimamo energiju koju kasnije koristimo za ostvarenje viših ciljeva.

Ako se joga pravilno radi, poslije treninga ćemo uvijek osjetiti obilje energije i životnog dinamizma.

Um bez misli!

Tokom trčanja, trkač veoma često ulazi u zonu meditacije gdje cijeli doživljaj biva prožet opuštenim stanjem mira u pokretu… Misli se smiruju, emocije osvješćuju, i na taj način bude unutrašnje latentne snage.

Veliki je izazov ostati u ovom centru uprkos povećanju fizičkog opterećenja. Trčanje je tada posmatranje i ostaje odvojeno od tijela. U ovom momentu možemo iskoristiti maksimum vitalnih i energetskih resursa.

Kako trčanje pomaže jogi?

slika2

Trčanje pruža izdržljivost i snagu prvenstveno nogama, što je izuzetno korisno za duže zadržavanje u stojećim položajima. Povećanje snage i volje pruža nam veću slobodu kretanja i potpunije uživanje u našim aktivnostima.

Kretanje kultiviše kardiovaskularne snage, dok joga kultiviše sposobnost da kontroliše rad srca uglavnom kroz disanje. Praksa održavanja daha u teškim položajima još je izazovnija kada se primenjuje na trčanje.

Joga kao prevencija od povreda?

Trčanje i joga su jako dobar spoj snage i fleksibilnosti

Trkači imaju veoma često tendenciju da budu dosta napeti, što dovodi do smanjenja obima u pokretu zglobova. Kako starimo, nepokretljivost uzrokuje mnoge bolesti kao što su artritis, giht, bolovi u leđima, bolovi u koljenima, proširene vene i još mnogo toga. Joga sprječava ove poremećaje i omogućuje duži životni vijek.

Mnogi trkači ne uspiju da uspostave ravnotežu na početku svojih trkačkih treninga, što kasnije dovodi do posljedica – hroničnih bolova i marginalizovanih povreda. Tokom vremena, trčanje uzima danak djelovanjem na tetive i vezivno tkivo, gdje može doći do stezanja u grudima, ramenima i gornjem dijelu vrata, kao i slabosti u kukovima i nogama.

Trkači se uglavnom žale na bolove u leđima, u koljenima, na usku zadnju ložu i bolove u stopalima. Bolovi koje trkači osjećaju ne dolaze od trčanja, već od neravnoteže koja se kroz trčanje ispoljava i može da se pogorša. Oštećenja tijela kod trkača su često posljedica pretjeranog naprezanja ili pada.

Joga sprječava oštećenja koljena i ispravlja deformitete kičme i kukova. Ona podstiče usmjeravanje svjesne pažnje na ravnotežu, položaj tijela i poravnanje, čime se poboljšava trening i uspostavlja uspješna prevencija od povreda. Hata joga savršeno kordiniše mišićnu kontrolu, koja izuzetno pogoduje praksi trčanja.

Kroz redovne teninge mi možemo ojačati sve mišićne grupe koje podržavaju i stablizuju skeletni sistem. Ovakvi treninzi obogaćuju i unose svježinu u rutinske trkačke treninge.

Istezanje kukova i mišića pregibača omogućava veći opseg podizanja koljena i samim tim povećanje brzine. Fleksije (savijanje trupa unaprijed iz kukova) olakšavaju tenziju u donjem dijelu leđa i istovremno jačaju trbušne mišiće koje su izvor snage.

Joga nam pomaže da otkrijemo probleme prije nego što se ustale. Takođe, bolovi u tijelu nas mogu upozoriti na neki problem koji se još nije manifestovao, a u tom slučaju upotrebljavamo vježbanje joge kao prevenciju.

Hata joga vježba i jača noge i stopala štiteći zglobove, koljena, kukove i kičmu. Hata joga angažuje svaki mišić, zglob, ligament, tetivu, nerv, krvne sudove i organe u tijelu. Uz pomoć joge izbjegavamo povrede mišića zglobova i cijelog skeletnog sistema. Podnosi se lakše fizičko naprezanje sa minimalnom nelagodnošću.

Intuicija štiti tijelo

Ako nemamo razvijenu intuiciju, lako možemo da previdimo signale tijela. Joga nam pomaže da otkrijemo naše probleme prije nego što se ustale, tako što ćemo ranije reagovati na tijelo i na poruke koje ono šalje. Ne treba da ignorišemo signale našeg organizma, jer nas bolovi u tijelu mogu upozoriti na probleme koji se još nisu manifestovali.

Ovo je naročito važno u trčanju, jer tada tijelo prizvodi mnogo endrofina. Ovaj hemijski dobar osećaj može zamaskirati prirodni bol koji se javi u tijelu i dovesti do povrede ili bolesti. Kroz praksu joge mi učimo da je svaki dan različit, baš kao i svaki pokret. Naš nivo energije je svakodnevno u fluktaciji, tako da je važno imati osjećaj za svoje rezerve.

slika3

Uključite joga položaje u zagrijavanje i razgibavanje nakon treninga!

Dosljedna i blaga joga praksa može izliječiti hronične povrede. Naše tijelo je uvijek na našoj strani. Bez obzira koliko koraka napravimo, ono ima inteligenciju da ostane i održava ravnotežu.

Da biste produžili svoju karijeru kao trkač, joga je fantastičan komplementaran sport.

Veoma je važno vježbe joge savladati uz stručno vodstvo iskusnog instruktora, kako bi se izbjegla mogućnost usvajanja pogrešne tehnike. Kao trkači, trebalo bi da obratimo pažnju na ove stvari.

Zaključak i moja lična zapažanja

Trčanje poslije vježbanja joge je zaista fenomenalno iskustvo, gdje tijelo postaje mnogo lakše, fluidnije, um smireniji, a zadovoljstvo pri naporu još potpunije.

Iako se danas joga koristi uglavnom za istezanje nakon trčanja, iskreno ja toplo preporučujem i kao uvertiru. Probajte. Nećete biti umorni, već će trčanje postati mnogo lakše, a energija više protočna.

Zadržavanje u položajima (asanama), prijatno istezanje uz duboko i ritmičko disanje može biti isto tako čarobno kao i kada se prilikom trčanja misli uma smire i mi uprkos fizičkom naporu osjetimo radost, protočnost i istinsko unutrašnje zadovoljstvo. Tada se dogodi onaj momenat kada prevaziđemo sopstvenu psihofizičku granicu.

Taj osjećaj slobode i istinskog zadovoljstva, budi u nama sve veću želju i potrebu da djelujemo dublje u skladu sa prirodom, da povećamo sopstveni životni kapacitet, aktivnosti, mogućnosti i prilagodljivosti raznim životnim situacijama. Razvijajući i njegujući ovakav motiv (kroz aktivnosti trčanja, kao i kroz aktivnu pasivnost u jogi) u stanju smo da se oslobodimo svih strahova, prestiža, želje za takmičenjem, a da ipak maksimalno iskoristimo sopstveni potencijal. U svemu ovome prava je umjetnost uspostaviti ispravan balans.

Izvor: Za trcanje.rs piše Martina Tripković-certifikovana instruktorka evropske joga alijanse.