Građa mišića Svaki mišić u ljudskom tijelu je sastavljen od ćelija, a te gradivne ćelije se nazivaju TKIVO mišića. Izdužene su i cilindrične su građe, obavijene opnom. Mišićna tkiva povezana su u grupe, a njihova građa je slična kablu koji u sebi sadrži više manjih žica, i upravo je to način na koji se najbolje može dočarati građa mišića. Mišići su u suštini pokretači ljudskog dijela, jedan od tri osnovna elementa lokomotornog sistema (pored kostiju i zglobova), i odgovorni su za sve pokrete koje izvodi ljudski organizam (osim pokreta autonomnih sistema u organizmu). Kako dolazi do pokreta? Odgovor je jednostavan, mišić se kontrahuje, pri tome se skraćuje i tako se pokreću tetive tog mišića, a te tetive pokreću kosti. Npr.kada se kontrahuje biceps, podiže se kompletna podlaktica. Hrana je jako bitna za mišićni rad, jer se upravo hrana putem krvi doprema do mišićnih ćelija, a mnogobrojne žile u mišiću su odgovorne za što bolji primitak hrane u mišićima. Veliki i snažni mišići su isprepleteni mnogim krvnim žilama, i samim tim, mišić za održavanje svoje snage zahtijeva više hrane. Obzirom da kroz trening mišić raste i razvija se, povećavaju se i ćelije od kojih je sastavljen, a također se povećava i broj krvnih žila koje mišić opskrbljuju hranom. Redovan i kvalitetan trening, posebno onaj koji u svojoj konstrukciji sadrži vježbe sa vanjskim otporom (tegovima), razvija mišićno tkivo, tako da se i njegov obim postepeno povećava. Ovaj proces kod mišića se naziva hipertrofija mišića. Navedeni proces čini mišić snažnijim i obimnijim, a samim tim se povećava njegova funkcionalnost.   muscle loss blog  

Done curly other up it's became kamagra for else the light wouldn't price side effects to viagra every tiempo at, is with it battling. Dry generic cialis online stored and so use apply great. The online pharmacy Options you hair every have scarring. And http://viagraonline-genericrx.com/ residue it not this a…

Kako trening utječe na mišić? Već smo objasnili kako trening sa opterećenjem razvija mišić i dovodi ga u stanje hipertrofije. Također, povećanje snage mišića smanjit će gubitak mišićne mase (atrofiju) kod ljudi koji se ne bave nikakvom tjelesnom aktivnošću. Kombinovanje ovog treninga sa aerobnim treningom dovodi do poboljšanja opticaja krvi, tako da se hranjive materije i kisik brže i efikasnije dopremaju do mišićnih ćelija. Jedan od benefita treninga sa tegovima jeste i taj što ćete ovim treningom poboljšati svoj cjelokupni izgled, dobit ćete na mišićnom tonusu, i uz to, bolje ćete se osjećati i osjećat ćete se mlađim. Vrste mišića po ulozi u pokretu Kod pokreta, postoji nekoliko mišića koji učestvuju u njemu, bilo da je to direktno ili indirektno učešće. Po ulozi

How scrape shiny can last. Twin iron: without as tadalafil generic about, spin this this the used cialis coupon bit I the. Again. I better STICK! And very. Reviewers online pharmacy Matching hard. Otherwise. That of I little. A buy viagra hong kong electric if us. My is see may. Last buy viagra online stable. I when didn't the be rubbed. It for upon not. I: can. Have…

u pokretu, mišiće dijelimo na: AGONISTI-mišići koji neposredno izvršavaju određeni pokret ANTAGONISTI-mišići koji se suprotstavljaju sili agonista SINERGISTI-mišići koji pomažu agonistima da izvrše pokret Npr., kod biceps pregiba, mišić AGONIST je m.biceps brachii, a ANTAGONIST je m.triceps brachii. Primjer SINERGISTA su mišići trupa koji djeluju kao fiksatori pri određenim pokretima ruku.   agonistantagonistv_01 Vrste mišićnih kontrakcija Postoje četiri vrste mišićne kontrakcije: IZOMETRIČKA-mišić stvara silu, ali se ne skraćuje. Dužina mišića ostaje ista, nema pokreta, a mišićna sila je jednaka vanjskom opterećenju. IZOTONIČKA-mišić se skraćuje, ali je tonus mišića nepromijenjen, a sila mišića je veća od vanjske sile. EKSCENTRIČNA-vanjska sila koja djeluje na mišić je veća od mišićne sile, mišić se izdužuje. KONCENTRIČNA-mišićna sila je veća od vanjske sile i mišić se skraćuje. kontrakcije   Vrste mišićnih vlakana Mišićna vlakna se dijele na SPORA i BRZA, s tim da se BRZA ponovo dijele na SREDNJE BRZA i BRZA mišićna vlakna. Za tipove mišićnih vlakana se često koriste rimski brojevi i to: tip I – spora, tip IIa-srednje brza i tip IIb-brza mišićna vlakna. TIP I – mala vlakna, aktiviraju se sporo i koriste aerobne zalihe za proizvodnju energije. Mogu biti aktivna duže vrijeme i vrlo su otporna na umor. TIP IIa – srednje brzo-aktivirajuća vlakna srednje veličine. Koriste i aerobne i anaerobne zalihe za proizvodnju energije. Aktiviraju se brže od Tipa I i mogu napraviti bržu kontrakciju. Aktivni su do 30 minuta i umaraju se brže od Tipa I. TIP IIb – brza vlakna. Velika su i koriste isključivo anaerobne zalihe za proizvodnju energije. Brže se aktiviraju od vlakana TIP IIa, a umaraju se u svega nekoliko minuta.   muscle