Povrede nastaju usljed udarca u mišić ili su posljedica snažnih kontrakcija iznad praga elastičnosti mišića: istezanja kontrahovanog mišića, eksplozivne kontrakcije. Mehanička sila dovodi do prekida mišićnih vlakana ili njihovih omotača, dolazi do krvarenja, stvara se krvni izliv (hematom) u mišiću. Povreda mišića i nastanak hematoma smanjuju sposobnost kontrakcije i snagu mišića.

Povrede mišića nastaju kao rezultat:

  1. a) direktnog udarca u mišić
    b) eksplozivnih pokreta (iznenadni brzi ili protiv velikog otpora)
    c) krutosti (neelastičnosti) mišića – skraćen mišić,
    d) nezagrijanosti mišića.

Povrede mišića nastaju iznenada i sportista tačno lokalizuje mjesto povrede. Glavni simptom povrede mišića je bol, koji se opisuje kao ubod noža. Sportista navodi slabost povrijeđenog dijela, pokretljivost je ograničena i bolna, a u nekim slučajevima i nemoguća.

Znaci povrede mišića:

– iznenadni oštar bol kao “ubod nožem”
– utisak istegnutosti mišića
– osjećaj kidanja mišića
– slabost povrijeđenog mišića
– bol pri istezanju
– pojava udubljenja na mjestu povrede
– kontrakcija mišića otežana ili neizvodljiva
– pojava krvnog podliva je siguran znak da se radi o kidanju mišića

Istegnuće mišića

Istegnuće je posljedica istezanja mišića preko granice elastičnosti mišićnih struktura. Istegnuće mišića predstavlja oštećenje (pucanje) do 5% mišićnih vlakana. Ovo je blago oštećenje koje zahtijeva 7-14 dana mirovanja.

Sva istegnuća mišića neophodno je adekvatno liječiti i ispoštovati period mirovanja, jer se često minimalna povreda mišića može iskomplikovati u tešku povredu, koja zahtijeva dugotrajno liječenje.

Kliničkom slikom dominira bol, koji se umjereno pojačava pri kontrakciji ili istezanju mišića, bez promjene u snazi mišića. Simptomatologija je blaga i vrlo brzo se takve povrede saniraju, a sportisti se vraćaju svojim sportskim obavezama bez ikakvih komplikacija.

Liječenje: mirovanje nekoliko dana, krioterapija, analgetici (antireumatici), primjena elastičnog zavoja i primjena fizikalnog tretmana.

Djelimični rascjep mišića

Kada se na mišić, koji je u maksimalnoj kontrakciji, deluje direkno silom dolazi do cjepanja mišićnog tkiva i djelimičnog rascjepa mišića. Ove povrede su često lokalizovane na mišićno tetivnim prelazima. Kod pucanja mišića najvažnije je sprečiti nastanak hematoma u mišiću. Uzrok ove povrede je obično pogrešno doziranje u treningu i preopterećenje mišića. U trenutku povrjeđivanja sportista osjeti oštar bol i nemogućnost pokreta. Ultrazvučni pregled mišića je od velikog značaja u procjeni veličine rupture i praćenja sanacije. Ožiljak koji se formira na mjestu povrede smanjuje snagu mišića i sposobnost kontrakcije, a povećana je mogućnost ponovnog pucanja mišića. Cilj liječenja je formiranje što kvalitetnijeg ožiljka. Kreće se sa masažama i kineziterapijom u cilju postizanja maksimalne elastičnosti i podizanja snage mišića. Ovo je jedna od najneprijatnijih povreda sportista i postupak izlječenja mora da bude do kraja ispoštovan da ne bi došlo do ponovnog povrjeđivanja i formiranja neelastičnog ožiljka sa priraslicama.

Liječenje: djelimične rupture mišića liječe se konzervativnim metodama, osim u slučajevima velikih ruptura. Osnovni cilj je da se spriječi nastanak grubog ožiljnog tkiva, koje znatno oštećuje funkciju mišića, kao i da se spriječi nastanak hematoma i otoka mišića. Ovo se postiže krioterapijom, elastičnom bandažom, mirovanjem sa podizanjem ekstremiteta. Poslije trećeg dana početi sa terapijom u cilju poboljšanja lokalne cirkulacije, pospješiti resorpciju hematoma, uspostaviti fiziološku pokretljivost i poboljšati mišićnu snagu.

Kako smanjiti rizik od povrede mišića?

Pravilna ishrana i suplementacija imaju važnu ulogu u prevenciji sportskih povreda. Popunjavanje depoa ugljenih hidrata obezbjeđuje energiju za mišićne kontrakcije. Sportski napici obezbjeđuju nadoknadu energetskih izvora tokom napornih treninga. Suplementacija aminokiselinama i proteinima obezbjeđuje gradivo za oporavak i izgradnju mišića nakon treninga. Glutamin sprječava razgradnju mišića i čuva ga od oštećenja. Suplementacija glukozaminom i kolagenom pomaže u izgradnji kvalitetnog vezivnog tkiva. Neposredno nakon treninga naši mišići su žedni i gladni spremni da upijaju kao sunđeri. Zato je jako važna pravilna nadoknada nakon treninga – tečnosti, UH, amino kiselina i proteina.

Savjeti za pravilan trening:

– Obavezno zagrijavanje prije sportske aktivnosti. Ono povećava cirkulaciju u mišiću, podiže temperaturu, metaboličke procese i elastičnost mišića. Ovim se mišić priprema za fizičke napore i značajno se smanjuje rizik od nastanka povrede mišića.

– Trening završiti cool down-om, što pomaže mišićima da se brže oslobode štetnih metaboličkih produkata nastalih tokom fizičke aktivnosti. U ovu fazu treninga treba uključiti obavezno istezanje mišića.

– Voditi računa o snazi i elastičnosti mišića. Mišić koji je dobro prethodno pripremljen, spreman je da izdrži napore treninga i takmičenja. Slabija snaga mišića dovodi do poremećaja koordinacije, što može dovesti do povrede mišića. Takođe, nedovoljno elastičan mišić je sklon povredama.

Izvor: Za pansport.rs piše Ognjen Peđa Tutorov.
Ljekar sportske medicine.