Kolesterol je lipid koji se nalazi u ćelijskim membranama svih tkiva, a potreban je za normalan rad organizma. Kolesterol se svrstava i u sterole jer je u njegovom sastavu kombinacija steroida i alkohola. Male količine kolesterola se nalaze i u membranama biljaka i gljiva.

Organizam koristi kolesterol u stvaranju hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Manji dio kolesterola se nalazi u krvi. Ako se taj kolesterol nakuplja na stijenkama krvnih žila, može doći do začepljenja ili smanjenog krvnog protoka. Posljedice na zdravlje mogu biti velike, pa se u takvim slučajevima količina kolesterola u krvi regulira medicinskim preparatima. Dakle, kolesterol je poznat kao rizični faktor za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Međutim to je i supstanca koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma.

Osim iz hrane, kolesterol se proizvodi i sam u tijelu. Smatra se da je oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80% se sintetizira u jetri.

Ukoliko ste ikada vadili krv i radili laboratorijske testove, čuli ste za tzv. dobri (HDL) i loši kolesterol (LDL).

LDL – čestice (lipoproteini male gustoće) – prenose kolesterol iz jetre do ćelija. Višak kolesterola može se taložiti na stijenkama arterija, te uz još neke druge supstance stvara aterosklerotski plak, a koji s vremenom može uzrokovati začepljenje krvnih žila. Iz tog se razloga LDL kolesterol naziva i “lošim kolesterolom”.
HDL – čestice (lipoproteini velike gustoće) – sakupljaju na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenose ga u jetru. Na taj način smanjuju vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stijenkama krvnih žila i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog se razloga HDL-kolesterol naziva “dobrim kolesterolom”.

Preporučene vrijednosti kolesterola su:

• Ukupni kolesterol < 5,0 mmol/l
• LDL kolesterol < 3,0mmol/l
• HDL kolesterol > 1,0 mmol/l za muškarce / > 1,2 mmol/l za žene

Razlozi povećane razine kolesterola u krvi:

• Obiteljska sklonost
• Nepravilna prehrana
• Prekomjerna tjelesna težina

Kako jesti da bi razina kolesterola ostala unutar preporučenih vrijednosti?

– Od ukupnoga unosa energije, udio masti ne bi smio prelaziti 30%, unos zasićenih masti treba ostati ispod 10%, a unos kolesterola ispod 300mg/dan.
– Kad govorimo o izboru namirnica, pokušajte smanjiti unos crvenog mesa, pržene hrane, hrane s visokim sadržajem kolesterola (žumanjak jajeta, iznutrice, mesne prerađevine, govedina), zasićenih masti iz mlijeka i mliječnih prerađevina (koristiti obrano mlijeko – 0,9% mliječne masti, izbjegavati maslac, slatko i kiselo vrhnje, tučeno vrhnje, punomasne sireve).
– Povećati unos hrane bogate prehrambenim vlaknima (proizvodi od žitarica-posebice od punog zrna), povećati dnevni unos voća i povrća – barem 4 ili 5 obroka, češće koristiti tzv. bijelo meso (piletina, puretina) i ribu.
– Najbolje je pripremati kuhanu ribu i meso, pečenjem na roštilju ili u posuđu koje ne zahtjeva masnoću. Ne koristiti maslac i margarine, već isključivo za pripremu jela koristiti biljna ulja ali i njih u što manjoj količini (maslinovo, suncokretovo, sojino).