Dopamin je hemijska supstanca koju proizvodi organizam, a koja igra važnu ulogu u našem mentalnom zdravlju. Prirodno se proizvodi u mozgu, a zadužen je za regulisanje našeg raspoloženja i nivoa energije. Ukratko, dopamin je supstanca koja odašilje signale zadovoljstva i uzbuđenja mozgu. Poznato je da nizak nivo dopamina uzrokuje depresiju, tugu, lijenost, manjak interesa za određene aktivnosti, želju za hranom, pa čak i hronične bolove.

Sa druge strane ukoliko imamo uredan nivo dopamina onda smo u dobrom raspoloženju, osjećamo se zadovoljno, fokusirani smo i imamo dobar apetit.

Šta možete uraditi da kontrolišete nivo dopamina ?

Prvu stvar koju trebate napraviti jeste da počnete sa nekom fizičkom aktivnosti. Nije važno da li ćete se baviti nekim sportom, trčati, ići u teretanu ili raditi neki fizički posao. Jedino je važno da budete fizički aktivni. Brojna istraživanja su pokazala kako fizička aktivnost povećava proizvodnju dopamina i kako je odlično oružje u borbi protiv depresije.

Druga stvar koju trebate napraviti jeste da popravite vašu ishranu. Iako brojni faktori utiču na nivo dopamina, kao što su genetika, hormoni, opojna sredstva poput droge i alkohola, nekoliko istraživanja je pokazalo kako se dopamin u mozgu proizvodi pod uticajem određene hrane, tačnije pod uticajem određenih sastojaka te hrane. Prema tome pravilna ishrana može igrati ključnu ulogu u kontroli nivoa dopamina i borbi protiv depresije.

Hrana koja će vam povećati nivo dopamina:

– Hrana bogata proteinima. Visokoproteinska hrana poput piletine, nemasnog mesa i kravljeg sira sadrže niz aminokiselina koje pomažu u proizvodnji dopamina i noradrenalin. Jaja se mogu koristit kao zamjena kod osoba koje ne jedu meso.

– Omega-3 masne kiseline. Mogu se pronaći u morskoj hrani kao što su sardine, skuša, losos, tunjevina, prugasti grgeč i haringa, a imaju brojne funkcije u tijelu uključujući i ulogu u lučenju neurotransmitera.Morski plodovi sadrže brzo probavljive proteine i druge hranjive tvari, visokokvalitetne esencijalne masne kiseline, nizak nivo kolesterola i nizak procenat zasićenih masnoća.

– Jabuke. Supstanca pronađena u jabukama pod nazivom kvercetin je antioksidant za koji su istraživanja pokazala da osim što se pokazao korisnim u prevenciji raka da također igra ključnu ulogu u sprečavanju neurodegenerativnih poremećaja.

– Lubenica. Sok od lubenice je bogat vitaminima kao što su C, A i B. Vitamin C poboljšava imunitet i štiti tijelo od slobodnih radikala, vitamin B (posebno B6) je važan za proizvodnju dopamina, melatonina i serotonina.

– Hrana bogata tirozinom. Tirozin je neesencijalna aminokiselina koju tijelo proizvodi iz druge aminokiseline koja se naziva fenilalanin. Dopamin se s druge strane stvara od tirozina. Prema tome jedući hranu bogatu tirozinom će povećati proizvodnju dopamina. To uključuje prethodno spomenutu hranu bogatu proteinima ali i banane, avokado, orahe i bademe.

– Hranu bogatu fenilalaninom. Fenilalanin je esencijalna aminokiselina pronađena u mozgu i krvnoj plazmi, a koja se u tijelu može pretvoriti u tirozin koji se koristi u sintezi dopamina. Hrana bogata fenilalaninom uključuje: meso, mliječni proizvodi, sjemenke i pšenične klice.

Ukratko, vaša ishrana bi trebala biti balansirana i bogata neprerađenom hranom, proteinima, voćem i povrćem.