Povrede u teretani su posljedica treninga sa velikim opterećenjima što je veoma često u bodibildingu. Usljed velikih opterećenja javljaju se povrede na mekim tkivima mišića i tetiva. Problem nastaje kada se javi disbalans između sila koje prouzrokuju povrede i regenerativnih sposobnosti organizma za oporavak od povrede.

Tendinitisi

Tendinitisi su upale pripoja tetiva, nastaju kao posljedica trenja tetive i njenih omotača o okolne strukture. Usljed trenja dolazi do oticanja tetive i pojave bola pri pokretu mišića kojem upaljena tetiva pripada. Preopterećenje i upalne promjene na tetivi mogu nastati i kao posljedica prekomjernog opterećenja tetive silom (težinom) koju ona nije u stanju da nosi (tako nastaju mikrotraume na tetivi). Ponavljane mikrotaume tetive dovode do upalnih promjena, a u dužem vremenskom periodu povećavaju rizik od pucanja tetive. Tetive koje su najčešće podložne povredama su: tetiva bicepsa, tricepsa, tetive rotatora ramena, tetiva kvadricepsa, mišića zadnje lože i ahilova tetiva. Prevencija ove povrede podrazumijeva pravilnu tehniku izvođenja pokreta i postepeno doziranje intenziteta treninga.

Entezitisi

Entezitisi predstavljaju promjene na pripoju tetive za kost. Kod hroničnih preopterećenja određenog mišića i njegove tetive, upalne promjene mogu nastati i na mestu njihovog pripoja za kost. Dugoročno nastaje promjena samog pripoja sa simptomima bola pri pokretu zahvaćenog mišića i pri pritisku na mjesto pripoja. Bolovi se u početku javljaju vezano za fizičku aktivnost, no, kada problem uznapreduje, sve je manji period dana bez tegoba.

Korištenje gurtni i steznika za zglobove šaka rasterećuje pripoje tetiva pri radu sa većim težinama.

Povrede mišića

Povrede mišića mogu biti različitog stepena: istegnuće, parcijalno i potpuno pucanje mišića. Simptomi: javlja se akutno nakon podizanja velike težine, jak bol (pokret je vrlo otežan, gotovo i nemoguć), osećaj pucanja, djelimičan ili potpun gubitak funkcije povređenog mišića (gubitak snage), krvni podliv na mjestu povrede (hematom). Pogođeni mišići: biceps, pectoralis major, kvadriceps, zadnja loža, trbušnjaci, slabinski paravertebralni mišići (mali mišići duž kičmenog stuba), mišići primicači butine.

Povrede ramena

Povrede ramena su entezitisi i tendinitisi mišića rotatorne manžetne, burzitisi, tendinitis duge glave bicepsa. Posljedica su mehanizma impigmenta u zglobu ramena. Impigment predstavlja sindrom sudaranja u zglobu ramena, pri čemu pri podizanju humerusa iznad 90 stepeni dolazi do kontakta tetiva mišića rotatorne manžetne (u nekim slučajevima i tetive duge glave bicepsa) sa ligamentima i koštanim strukturama korako i akromioklavikularnog zgloba. Kao posljedica iritacije nastaje upala burze ili entezitis (tendinitis) u zglobu ramena. Prevencija podrazumeva istezanje i jačanje mišića rotatora ramena. Kod prethodnih ili postojećih problema sa ramenom treba izbjegavati vježbe podizanja iznad nivoa ramena, kao i pokrete sa šipkom iza glave.

Povrede leđa

Povrede leđa se javljaju najčešće u lumbalnom (slabinskom) predjelu. Obično se radi o istegnućima mišića, luksacija ligamenata, pucanja mišićnih vlakana, a može nastati i diskus hernija. Ove povrede su uglavnom posljedica nepravilne tehnike pri podizanju velikih težina. Ako niste sigurni da li držite leđa pravilno, zamolite nekoga da vam pokaže pravilnu tehniku. Vaša leđa će vam biti zahvalna! Tokom vježbi sa većim težinama, vježbi leđa, mrtvo dizanje, čučnjevi koristite obavezno pojas za leđa. Pojas za leđa čuva stomak, trbušne mišiće, leđa i kičmu.

PFPS (patelofemoral pain syndrome)

PFPS znači bolni sindrom čašice. Radi se o pojačanom pritisku na hrskavicu čašice i trenju između zadnje strane čašice i prednje strane zglobne površine butne kosti (femur). Bol potiče od pritiska na hrskavicu. Vrlo slično tome je i hondromalacija patele, tj. razmekšanje hrskavice čašice. Tegobe se javljaju u položajima kada je čašica u izraženijem kotaktu sa butnom kosti, kao kod sjedenja, vožnje kola, penjanja uz stepenice.

Uzroci ovog stanja su brojni, najčešće problem bude u nepravilnom kretanju čašice u žljebu na butnoj kosti.

Savjeti za pravilan trening:

Obavezno zagrijavanje prije sportske aktivnosti. Ono povećava cirkulaciju u mišiću, podiže temperaturu, metaboličke procese i elastičnost mišića. Ovim se mišić priprema za fizičke napore i značajno se smanjuje rizik od nastanka povrede mišića.

Trening završiti cool down-om, što pomaže mišićima da se brže oslobode štetnih metaboličkih produkata nastalih tokom fizičke aktivnosti. U ovu fazu treninga treba uključiti obavezno istezanje mišića.

Voditi računa o snazi i elastičnosti mišića. Mišić koji je dobro prethodno pripremljen, spreman je da izdrži napore treninga i takmičenja. Slabija snaga mišića dovodi do poremećaja koordinacije, što može dovesti do povrede mišića. Takođe, nedovoljno elastičan mišić je sklon povredama.

Suplementacija whey proteinom, amino kiselinama BCAA, antioksidansima, glukozaminom, hodroitinom, msm glukozaminom.

Korištenje zaštitne opreme pri određenim vježbama, posebno radu sa velikim težinama – pojas za leđa, gurtne za ruke.

Naučiti pravilnu tehniku za izvođenje vježbi.

Izvor: pansport.rs