Sposobnost da se krećemo brže i duže je nešto što čovječanstvo traži od nastanka ovog svijeta. Bilo da se radi o najbržem plivanju, najdužem trčanju ili vožnji bicikla, snažan kardio sistem je ključan. Postoji nekoliko načina na temelju kojih možemo odrediti svoje kardio ciljeve i tako sebi olakšati njihovo postizanje.

Ciljevi na osnovu vremena

Najpopularnija mjera za postizanje kardio ciljeva je vrijeme. Primjer ovakvog mjerenja bi bilo trčanje 1.5 km za 6 minuta ili istrčavanje Kuperovog testa. Ovakav način postavljanja ciljeva je posebno popularan kod atleta-takmičara i najčešći je način za utvrđivanje pobjednika prilikom takmičenja.

Ciljevi zasnovani na distanci

Uspostavljanje distance koju je potrebno preći je još jedna popularna metoda postavljanja ciljeva. Kao primjer mogu poslužiti krugovi u plivanju; kada si prilikom treninga odredite da želite odplivati 20 krugova. Postavljanje ciljeva na ovaj način vam omogućava da mentalno rušite barijere i ostvarite zacrtane ciljeve.

Ciljevi na osnovu otkucaja srca

Jedna od najčešće naučno korištenih metoda za utvrđivanje nečije kardiovaskularne spremnosti jeste praćenje njegovog pulsa i vremena koje je potrebno da se ubrzan puls vrati u normalu. Najbolji način da se uprati napredak pojedinca jeste da se test odradi odmah nakon jutarnjeg buđenja, nakon što je tijelo bilo u stanju odmora nekoliko sati. Mjerenje perioda koje je potrebno da bi se puls vratio u normalu treba uzeti nakon neke aktivnosti tokom koje je osobi puls bio ubrzan najmanje 20 minuta. Što je kraće vremena potrebno da se puls vrati u normalu to je bolja efikasnost kardio sistema.

// workout.ba