Masti zajedno sa proteinima i ugljikohidratima, predstavljaju značajan izvor energije koju trošimo za svakodnevne aktivnosti i bez njih ne bi mogli da preživimo. One su sastojak u našoj ishrani koji ima najveću energetsku vrijednost od nutrijenata (1g masti=9 kcal, 1g UH= 4 kcal, 1g proteina=4 kcal).

Godinama unazad masti predstavljaju glavnog krivca za gojaznost i višak kilograma. Iako masti od svih nutrijenata nose najviše kalorija, one su ključne u borbi protiv gojaznosti. Masti u tijelu nisu isto što i masti u hrani. Ove prve ćemo dobiti i ako pretjeramo sa unosom ugljikohidrata i proteina. Stvar je u broju kalorija koje unosimo, odnosno, ako povećamo unos kalorija, povećat će se i tjelesna težina, nebitno od kojeg izvora hrana potiče. Čovjeku su masti potrebne zbog esencijalnih masnih kiselina. Njihova uloga je da obezbjede obnovu i rast ćelija, neophodne su za zdravlje kože, dobar vid i pravilan rast i razvoj djece. Ipak, da nije sve idealno kada su u pitanju masti  govori i to da se one dijele na dobre i loše.

Koje su to dobre, a koje loše masti?

Dobre masti predstavljaju nezasićene masne kiseline. One se dijele na polinezasićene i mononezasićene masne kiseline. Najčešći oblik polinezasićenih masnih kiselina jesu tečna biljna ulja. Tu spadaju susamovo, suncokretovo, kukuruzno i sojino ulje, ali i koštunjavo voće i sjemenke. Omega 3 i Omega 6 kiseline takođe su dio polinezasićenih masnih kiselina i njihova uloga je u održavanju odgovarajućeg nivoa holesterola u krvi. Imaju važnu ulogu u odbrani od srčanih oboljenja i moždanog udara.
Maslinovo i avokadovo ulje, kao i ulje od kikirikija predstavljaju mononezasićene masne kiseline. Adekvatan dnevni unos nezasićenih masnih kiselina je 10-15%.

Zasićene masne kiseline predstavljaju loše masti. Mogu se pronaći u hrani životinjskog porijekla kao što su: crveno meso, teletina, puter, mlijeko, sir, pavlaka, šlag, sladoled…, ali i u hrani biljnog porijekla kao što su: palmino i kokosovo ulje, puter od kikirikija. Kao još jedan vid loših masti javljaju se trans masti. Naučno je dokazano da pretjerano konzumiranje hrane koja sadrži trans masti i zasićene masne kiseline može da izazove povećanje holesterola u krvi, srčana oboljenja, moždani udar, pa čak i pojedine vrste raka ( rak dojke i debelog creva).

Uloge masti u organizmu
-obezbjeđivanje energije za potrebe organizma
-skladištenje energije
-daju ukus hrani i obavještavaju nas da smo siti
-sastavni su deo ćelijskih membrana
-imaju ulogu u koagulaciji krvi
-učestvuju u metaboličkim procesima drugih materija u organizmu

Optimalan dnevni unos masti

Jedna od glavnih karakteristika ishrane savremenog čovjeka u Evropi i Americi je prekomjerni unos masti hranom. Naime, zastupljenost ovog nutrienta u dnevnoj ishrani je čak 35-45%. Ove vrijednosti značajno premašuju maksimalnu preporučenu vrijednost koja iznosi 30%. Redukcija unosa masti se može ostvariti unosom nemasnog mesa, mlijeka i sira sa 1% masti i manje, kao i pripremom hrane uz minimalno korišćenje masnoće. Trebalo bi da biljna ulja dominiraju u ishrani, a na taj način bi bio redukovan unos zasićenih masnih kiselina (ispod 10%). Esencijalne masne kiseline koje imaju značajne funkcije u organizmu trebalo bi da budu iskorištene najmanje 1-7%.

Izvor: otkucajzdravlja.rs