Fizičko vježbanje je u prvih pet preporuka skoro svih medicinskih asocijacija, a udruženje kardiologa je dalo sljedećih pet preporuka za vježbanje na toploti. Naravno – hidracija je na prvom mjestu!

Kardiolozi, kao i većina ljekara dugo nije pridavala značaj redovnoj fizičkoj aktivnosti.

Naime u većini slučajeva pacijenti su mogli da dobiju samo površno izrečen savjet. “Vježbajte!” Na pitanja: “Koliko? Koliko puta? Koliko dugo? Koje vježbe?” obično nije bilo odgovora. I to je izgledalo samo na prvi pogled čudno, jer se ljekarima jako malo, skoro uopšte o tome ne priča tokom studiranja, i kasnije tokom specijalizacije.

Činjenica da Udruženje za medcinu sporta ovu temu zagovara posljednjih 18 godina ukazuje koliko je vremena bilo potrebno da se fizička aktivnost i vježbanje postane akademska tema. Danas ne postoji svjetska asocijacija koja ne stavlja vježbanje u prvih pet preporuka za zdraviji život, bez obzira da li je kardiologija, endokrinologija, onkologija postalo je jasno da fizička aktivnost djeluje na toliko sistema i da na sve ima povoljne efekte. Kako kaže Prof. Živanić “Fizička aktivnost može da zamijeni mnoge ljekove, ali ni jedan lijek ne može da zamijeni fizičku aktivnost”.

I da bi sve imalo još veći smisao najznačajnija udruženja kao Američko udruženje kardiologa je dalo preprouke za vježbanje na toploti. Mislimo da vrijedi neke od savjeta primjeniti:

Unosite tečnost

Unos tečnosti tokom vježbanja na visokim temperaturama je obavezan. Ukoliko ne unosite dovoljne količine tečnosti možete dehidrirati i osjećati glavobolju i muku. U slučaju da na vrijeme ne prepoznate ove simptome možete doći u stanje ozbiljne dehidriranosti koja se može manifestovati kao dezorjentisanost, gubitak svijesti, povraćanje, pad pritiska, prestanak rada bubrega i u ekstremnim slučajevima može nastupiti smrt.

S druge strane, morate voditi računa da ne unesete previše tečnosti jer tada može nastupiti stanje hiponatremije sa sledećim simptomima: glavobolja koja se pojačava, pojačano znojenje šaka i stopala, konfuzija, muka, povraćanje, grčevi u mišićima i u najekstremnijim slučajevima smrt.

Budite dobro hidrirani. Unosite tečnost prije, tokom i nakon vježbanja. Bilo bi dobro da tokom dva sata prije nego što izađete na napolje popijete pola litra tečnosti. Ponesite vodu sa sobom i tokom vježbanja popijte 150- 200ml na svakih 15-20 minuta čak i iako ne osjećate žeđ. Nauka kaže da kad osjetite žeđ vi ste već dehidrirani. Nakon vježbanja potrebno je takođe unositi tečnost kako bi nadoknadili onu količinu koju ste izgubili. Veoma je važno da nadoknadite elektrolite koje ste tokom vježbanja izgubili.

Nemojte piti previše vode, jer možete sebe dovesti u stanje pretjerane hidriranosti ili hiponatremije. Ukoliko se izmjerite prije i poslije vježbanja saznat ćete koju ste količinu tečnosti izgubili i tu količinu treba da pijete tokom vježbanja. Provjerite vremensku prognozu. Slušajte svoje tijelo, odustanite kada počnete da osjećate slabost ili nesvjesticu.

Kada je toplo – vježbaj pametno, a ne intenzivno

Najbolje je odraditi vježbe rano ujutro ili uveče. Iako postoji savjet da se izađe iz teretana napolje, najbolji savjet ljeti je da se vježba u klimatizovanim fitnes centrima, gdje organizam nije izložen temperaturnim promjenama. Izbjegavajte vježbanje napolju u periodu od 10-16 h

Interesantan pojam kod vježbanja pri toploti je “aklimatizacija”

Smatra se da se za 14 dana organizam adaptira na povišenu temperaturu tako da se lakše podnosi napor na povišenoj temperaturi.

Nošenje laganih svijetlih materijala

Ovo je nekako oduvijek bio savjet, međutim ono što je podjednako dobar savjet je nošenje odjeće od specijalnih materijala koji “dišu” (tzv. clima cool, dry fit i slični nazivi). Iako ovi moderni materijali još nisu stekli potpuno prihvatanje građanstva, polako osvajaju i naše tržište.

Vježbajte u paru

Ovo je važno i inače, a posebno kada skala celzijusa počne redovno da prelazi 30. Ono što je pravilo u ronjenju i planinarenju postalo je važno i u rekreativnom sportu. Vježbanje u paru je pored bezbjednosti i mnogo interesantnije i ljepše.

Ja bih ovim savjetima Američkog udruženja kardiologa dodala: Vježbajte onoliko koliko Vam odgovara, ali budite redovni. Oduvjek je najvažnije bilo vježbati, a ne preopteretit se. Zato je najbolje slušati sopstveni organizam.

Izvor: trcanje.rs