Zbog ubrzanog načina života danas ljudi sve manje vremena provode kuhajući i pripremajući zdrave obroke. Umjesto toga, brza hrana, slatkiši i sokovi se čine najlakšom opcijom, što na kraju dovodi do pretilosti kod djece i odraslih. Ovo također povećava i rizik od različitih i ozbiljnih oboljenja i problema sa zdravljem.Međutim ljudi sve više postaju svjesni posljedica koje nosi brza hrana, te konstantno traže načine da smršaju i izgube višak kilograma.

Mršavljenje i održavanje zdravog načina života zahtijeva posvećenost. To znači da je potrebno da promijenite svoje prehrambene navike i da se toga pridržavate, jer kratke dijete vam neće dati dugoročne rezultate. Jedan od nutrijenata koje vaše tijelo treba da bi ostalo zdrave jesu vlakna. Vlakna imaju pozitivan učinak na krvni pritisak, šećer u krvi i nivo holesterola.

Šta su to vlakna?

Vlakna predstavljaju neprobavljivi dio biljnih namirnica koja prolaze kroz naš probavni sistem bez da budu probavljena, pri tome apsorbirajući vodu i olakšavajući pražnjenje crijeva. Unošenje dovoljne količine vlakana vam može pomoći u sagorijevanju sala i njegovom konvertovanju u energiju.

Postoje dvije vrste vlakana: rastvorljiva i nerastvorljiva.

Rastvorljiva vlakna

Ova vrsta vlakan je odlična za kontrolisanje nivoa holesterola i šećera u krvi. Vežu se uz masne kiseline i usporavaju apsorpciju glukoze. Na ovaj način vlakna kontrolišu inzulin i nivo šećera u krvi, te vam osiguravaju umjerene količine energije i pomažu da dugoročno sagorijevate salo.

Nerastvorljiva vlakna

Ova vrsta vlakana je odgovorna za balansiranje kiselosti u crijevima i za otklanjanje toksina koji se nakupljaju u tijelu. Nerastvorljiva vlakna ubrzavaju kretanje materijala kroz probavni trakt i sprječavaju zatvor.

Vlakna i mršanje

Dokazano je da vlakna pomažu prilikom mršanja. Rastvorljiva vlakna formiraju supstancu koja liči na gel kada se rastvaraju u vodi, što rezultira njihovim oticanjem te tako usporavaju probavu. Rezultat tog procesa jeste da hrana duže vremena ostaje u stomaku, što potiskuje osjećaj gladi duže vremena. Također, vlakna smanjuju broj kalorija koje tijelo apsorbuje prilikom hrane koju unosimo.

Gojaznost nastaje kada višak kalorija koje konzumiramo se pohranjuju u različite dijelove tijela, zbog toga što nisu konvertovane u energiju duži vremenski period. Obično se hrana koju pojedemo razlaže na glukozu, te se višak glukoze pohranjuje kao mast. Samo mala količina se pretvara u energiju. Kada se te masti dovoljno nakupi u organizmu tada nastaju problem sa kilažom i gojaznošću.

Pored smanjivanja apetita i broja kalorija koje unosimo kroz hranu, vlakna također i konvertuju dio te glukoze u energiju tako što ubrzavaju metabolizam. Rezultat toga je da vaše ćelije i tkiva sagorijevaju više kalorija.

// workout.ba