Aspartam je naziv za neenergijsko, sintetično visoko intenzivno sladilo – N-(L-α-aspartil)-L-fenilalanin 1-metil ester.

Dodaje se u oko 6000 prehrambenih artikala, osobito u prehrambenim bezalkoholnim pićima. Ima ga npr. u žvakaćim gumama bez šećera, bombonima i u vitaminskim pripravcima bez šećera. U europskom sistemu označavanja prehrambenih aditiva E-brojevima ima kod E951. 

Ovo umjetno sladilo omogućuje proizvođačima hrane da svoje slatke namirnice reklamiraju kao namirnice s niskom kalorijskom vrijednosti, dijetne namirnice ili pak namirnice bez šećera.

Tako zavaravaju brojne potrošače koji žele smanjiti količinu šećera u svojoj prehrani.

Smanjenje unosa šećera u vašoj prehrani odlična je ideja, no imajte na umu da aspartam nije dobra zamjena za šećer.

Iako razne zdravstvene udruge za hranu i lijekove uvjeravaju potrošače da je aspartam siguran za zdravlje, istraživanja tvrde da je on jedna od najopasnijih tvari u prehrambenim proizvodima.

Poznato je da američka agencija za hranu i lijekove (FDA) još 1975., nakon žalbe od strane znanstvenika Dr. Johna W.Oneya, došla do zaključka da korištenje aspartama ne bi trebalo biti dopušteno na tržištu zbog negativnih zdravstvenih posljedica otkrivenih prilikom testiranja.

Je li aspartam opasna molekula?

Časopis The Independent, šesti juni, 1999

Molekula aspartama (200 puta slađa od običnog stolnog šećera) sastoji se od 10% metanola koji se u tijelu razgrađuje na mravlju kiselinu i formaldehid, 40%  aspartične kiseline i 50% fenilalanina. Oba metabolita metanola su izuzetno toksični i sporo se izlučuju iz organizma, a da o aspartičnoj kiselini i fenilalaninu uopće i ne pričamo. Iako odobren od strane FDA-e, kao dodatak hrani, aspartam je jedna od najopasnijih supstanci kojoj su ljudi ikada bili izloženi.

Aspartam je vrlo sofisticirana, pametna droga, odnosno tvorevina. Kada kažemo sofisticirana, tada podrazumijevamo da se takvo nešto nikada ne bi moglo otkriti „slučajno“, međutim je. Aspartam je nastao u laboratoriju sasvim slučajno kada je James Schlatter, hemičar Searlea, testirao jedan lijek protiv čira na želucu. Nije ni slutio kakve će posljedice ostaviti njegovo otkriće.

Fenialanin, 50% molekule aspartama je izolirano iz lanca aminokiseline s kojom on, u prirodi, egzistira. Izolirani fenialanin može prijeći krvnu barijeru mozga, umiješati se u neurotransmitere i napraviti pobunu kojom ih jednostavno uništi.

Višak fenilalanina u mozgu dovodi do smanjenja nivoa serotonina što onda izaziva emocionalne poremećaje i depresiju. Dokazano je da je nivo fenilalanina u krvi znatno povećan kod ljudi koji koriste aspartam. Fenilalanin koji sadrži aspartam kroz duži vremenski period može uzrokovati emocionalne poremećaje i depresiju, glavobolje i gubitak pamćenja.

Aspartam može uzrokovati deformacije kod novorođenčadi poput mentalne retardacije i drukčije percepcije okoline.

Jeste li možda pomislili na autizam? 1987. godine autizam se javljao kod jednog od 1500 djece, a danas je to povećano za 10 puta, odnosno autizam se javlja kod jednog od 150-ero djece i ta stopa i dalje raste.

Koliko je od vas čulo za Alzheimera 80-ih godina prošlog stoljeća. Odkad je uveden aspartam, ova bolest se udvostručila, a trenutna statistika za Ameriku govori kako čak 5 miliona Amerikanaca boluje od nje.

Metanol čini 10% molekule aspartama. Metanol (drvni alkohol) je poznat kao otrov i tvar koja izaziva ovisnost. Metanol se u tijelu razlaže na mravlju kiselinu i formaldehid. Formaldehid je smrtonosan nervni otrov. Prema podacima Zavoda za Zaštitu Prirodne Okoline (EPA) metanol se smatra tzv. “kumulativnim” otrovom jer se veoma sporo eliminiše iz organizma nakon što je u njega unesen. U čovjekovom tijelu, on se oksidacijom razlaže na formaldehid i mravlju kiselinu; oba ova metabolika su toksični. Prema podacima iste organizacije, čovjek ne bi smio unositi u svoj organizam više od 7.8 mg/ na dan. Jedan litar pića koji je zaslađen aspartamom sadrži oko 56 mg metanola. Tako neki koji piju ili jedu malo više aspartamom zaslađenih produkata mogu dnevno da unesu u sebe oko 250 mg metanola, što je 32 puta više od onoga što EPA propisuje.

Simptomi koji ukazuju na trovanje metanolom su: glavobolja, zujanje u ušima, mučnina, problemi u gastrointerstinalnom traktu, slabost, nesvjesnica, problemi kod pamćenja, utrnulost ekstremiteta kao i probadajući bol u njima, promjene u ponašanju, upala nerava.

Dr. Blaylock upozorava da aspartamska kiselina može uzrokovati multiplu sklerozu, Alzheimerovu bolesti, hiperaktivnost, gubitak pamćenja, Parkinsonovu bolesti i oštećenja mozga.

1994 godine Američki Zavod za Zaštitu Zdravlja objavio je izvještaj o štetnosti aspartama s dugačkom listom nuspojava. Među njima su:

  • glavobolja i migrena
  • vrtoglavica i mučnina
  • depresija
  • umor
  • ubrzani rad srca
  • gubitak pamćenja
  • bolovi u zglobovima
  • napadaji nemira i panike
  • gubitak vida i sluha
  • nesanica
  • ubrzan rad srca
  • gubitak svijesti i smrt

Prema znanstvenicima koji su radili na proučavanju nuspojava aspartama, ovo umjetno sladilo može pogoršati ili potaknuti sljedeće bolesti:

  • tumore na mozgu
  • multipla sklerozu
  • epilepsiju
  • sindrom kroničnog umora
  • Parkinsonovu bolest
  • alzheimerovu bolest
  • mentalnu retardaciju
  • deformacije kod novorođenčadi
  • fibromialgiju
  • dijabetes

Ono što mi vježbači i sportaši moramo posebno voditi računa jeste činjenica da nemali broj suplemenata sadrži aspartam, pa prilikom njihove kupovine obavezno pratite tablicu nutritivnih vrijednosti i obavijesti o tome da li proizvod sadrži aspartam.

Izbacite ovog tihog ubojicu iz prehrane i okrenite se prirodnim sladilima poput meda, agava sirupa, stevije, ječmenog slada, javorova sirupa ili šećera od trske, za koje znate da su sigurni.