Batat (lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae. Korijen i mlado lišće koriste se u prehrani. Može se kuhati, peći i pržiti. Dobra je hrana i za dijabetičare. Potiče iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina i danas je široka raširena kultura u tropskim krajevima svijeta. Najveći svjetski proizvođači su Kina (80% svjetske proizvodnje), Indonezija i Uganda.  Najviše se jede po stanovniku na Solomonskim otocima (160 kg po osobi godišnje) i u Burundiju (130 kg po osobi godišnje).

Slatki krompir (sweet potato) ili batat ima iznimna nutritivna svojstva i mnogo je zdraviji od svog klasičnog srodnika, običnog krompira. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule!!!). Količina od samo 140 g batata u potpunosti osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba, i začepljenja krvnih žila.

Batat ima nešto manje ugljikohidrata od običnog krompira. Srednje velik batat ima 23 grama ugljikohidrata, dok obični krompir ima oko 30 grama ugljikohidrata.

Slatki krompir sadrži gotovo dvostruko više vlakana od običnog krompira, što znači da u jednoj mjerici ima oko 7 grama vlakana. Visoka količina vlakana pogoduje duljem osjećaju sitosti.

Slatki krompir izvrstan je izvor vitamina A, kalija, vitamina C, B6, riboflavina, bakra i folne kiseline. Srednje velik slatki krompir ima 28% više kalija nego banana.

Visok udio vode dobar je za one koji žele izgubiti višak kilograma. Baš kao i vlakna, i voda uzima puno prostora u želucu pa se dulje osjećate sitima.

Kod kupnje, odaberite batat bez ogrebotina i crnih tačkica, a držite ih na hladnom prostoru. Kod pripreme, slatki krompir vam daje zaista velike mogućnosti – od običnog pečenog do poslastica od slatkog krompira.

Batat je bez masti i kolesterola, što je vrlo važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žuči. Vrlo je korisna hrana za dijabetičare zbog niskoga glikemijskog indeksa, koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema štetna stresa za organizam. Batat je velik izvor dijetalnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu) upotrebljava 2 – 3 puta sedmično, i to do 200 g. Odlična je i vrlo prihvatljiva hrana za djecu i sportaše jer daje energiju, a ne pridonosi debljanju.

Kao jelo batat se može spremati kao krompir: kuhan, pečen, pržen, pire i sl.