Bilo da ste aktivan sportaš ili rekreativac postoje određeni signali koje nam šalje naše tijelo, a koje bi trebalo da razumijemo te da se ponašamo u skladu sa onim što nam oni poručuju. Čak i da niste fizički aktivna osoba, što se nadam da nije slučaj, ovaj članak vam može koristiti. Informacije koje ću podijeliti ovdje potpadaju više pod neko opšte znanje koje bi bilo korisno da svako od nas posjeduje, a ukoliko aktivno trenirate ili se bavite nekim sportom onda će vam svakako pomoći da kvalitetnije pratite svoje performanse na treningu.

Jednostavna definicija „pulsa“ (heart beat, pulse rate, pulse) bila bi da je to jedan od vitalnih znakova i važan pokazatelj zdravstvenog stanja našeg tijela. Mjeri se u vidu broja otkucaja srca odnosno srčanih kontrakcija u toku jedne minute (beats per minute – BPM). Srce funkcioniše kao „pumpa“, te pri svakom pumpanju krvi dolazi do širenja i skupljanja arterija. Puls može biti dobar pokazatelj zdravstvenog stanja pojedinca, ali naravno nije i jedini. Ritam otkucaja srca je podjednako važan. Dakle bitno je da otkucaji budu ravnomjerni, u suprotnom imamo pokazatelj potencijalnog zdravstvenog problema.

Mnogo je faktora koji utiču na visinu pulsa, tako aktivnosti poput treninga, spavanja, anksioznosti, stresa, bolesti ili konzumiranja lijekova značajno mogu uticati na razinu pulsa. Postoje određeni faktori koji dovode do povećanja odnosno smanjenja pulsa.

Razlikujemo tri osnovna stanja u kojima se možemo nalaziti kada posmatramo razinu našeg pulsa. Možemo imati normalan puls, to je kod odrasle osobe raspon od 60 do 100 otkucaja u minuti u stanju mirovanja, dok kod aktivnih sportaša može ići i do 40 otkucaja u minuti i smatra se normalnim. Stanje ubrzanog otkucaja srca naziva se tahikardija, a javlja se kada broj otkucaja u minuti u stanju mirovanja prelazi 100. Treće stanje je tzv. sporo srce ili bradikardija, kada je broj otkucaja u stanju mirovanja ispod 60.

Važno je da znate odrediti da li je vaš puls u normalnom rasponu. Jer bolest, povreda ili pretreniranost može dovesti do stanja gdje organi neće primati dovoljno krvi zbog čega neće funkcionisati normlano. Cilj ovog članka je da pokaže da puls može biti dobar pokazatelj da li je vaše tijelo u stanju pretreniranosti, te da li da odmorite taj dan ili da smanjite nivo vaše aktivnosti. Ukoliko sumnjate da postoji neki drugi razlog zašto se vaš puls razlikuje od nekog vašeg prosječnog pulsa, onda bi najbolje bilo da se konsultujete sa svojim doktorom i otklonite potencijalne sumnje.

Ispod možete pogledati listu koja pokazuje normalne otkucaje srca u zavisnosti od broja godina. Možemo primjetiti progresivno smanjivanje pulsa kod osoba od nekoliko mjeseci do doba adolescencije.

Kako da izračunate svoj puls?

Za izračun pulsa možete koristiti neki od aparatića za mjerenje ili jednostavno možete sami sebi izračunati puls koristeći se metodom od 10 sekundi.

• • Napipajte si puls na vrhu palca, na unutrašnjoj strani ručnog zgloba ili na vratu.
  • Blago pritisnite mjesto sa dva ili tri prsta dok ispod ne osjetite pulsirajuće kretanje krvi.
  • Izbrojte otkucaje u periodu od 10 sekundi, zatim broj otkucaja pomnožite sa šest. Dobit ćete iznos vašeg pulsa u minuti.

Današanja tehnologija je omogućila da puls izmjerite i koristeći se i vašim mobilnim telefonom. Na google-ovom marketu dovoljno je da ukucate ključnu riječ “pulse rate” i bit će vam ponuđeno nekoliko aplikacija sa kojim možete napraviti mjerenje. Aplikacije dosta tačno mjere puls. Obično je potrebno da svoj prst držite na dijelu predviđenom za kameru, dok aplikacija obavi potrebno mjerenje.

Koliki bi trebao biti moj puls dok treniram?

Dok ste u treningu normalno je da će se vaš puls povećati. Ovo se naziva aktivnim pulsom. Aktivni puls kao i puls u stanju mirovanja se razlikuje od osobe do osobe, te se mijenja sa godinama.

Općenito zdrav aktivni puls je 60-80% vašeg maksimalnog pulsa. Vaš maksimalni puls okvirno dobijete jednostavno oduzimajući vaše godine od broja 220.

220 – vaše godine = vaš maksimalni puls

// Mahir Zuka

www.workout.ba